Iz Poljoprivrednog instituta RS Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS upućena zvanična Informacija "INFORMACIJA O SUŠI I NJENOM UTICAJU NA USJEVE U 2012. GODINI"

  Suša je nepovoljna vremenska pojava koja se na našim prostorima u zadnje vrijeme često javlja, ali sa razlikama u vremenu pojave, dužini trajanja i intenzitetu.

  U ovom vijeku, na prostorima Republike Srpske i šireg regiona suša se ispoljila ekstremno 2000, 2003, 2007. i 2011. godine. Međutim, i tekuća 2012 godina po svim klimatskim parametrima u dosadašnjem periodu ima karakter ekstremne suše.

  Istina bilo je sušnih godina i ranije kada je količina padavina u prvih osam mjeseci bila i manja, ali su štetne posljedice suše u 2012. godini veće. Tako je u većini klimatoloških stanica za prvih osam mjeseci 2000, 2003, 2007. i 2011. godine registrovano manje padavina nego u istom periodu 2012. godine, dok je u Gradišci od 13 zadnjih godina, šest bilo sa manjom količinom padavina nego u istom periodu (januar – avgust) 2012. godine.

  Postavlja se pitanje: ''Kako su onda štetne posljedice suše u 2012. godini veće?''

  Kao prvo moramo imati na umu da su suši 2000, 2003, 2007. i 2011. godini prethodile godine sa velikom količinom padavina (1999, 2002, 2006. i 2010.) tako da su rezerve vlage u zemljištu na početku perioda sušnih godina bile znatno veće.

  Međutim, suša u 2012. godini je zapravo produžetak suše iz 2011. godine, zbog čega su sve rezerve vlage iz zemljišta davno nestale i u 2012. godini. Zbog toga se ispoljava ne samo poljoprivredna već i izuzetno jaka hidrološka suša koju karakterišu niski vodostaji rijeka i nivoi podzemnih voda, te presušivanje brojnih izvora i bunara i pojava požara na širem području.

  Kao drugo, činjenica je da je deficit vlage u zemljištu u 2012. godini pojačan i dugotrajnom visokom temperaturom koja je u junu, julu i ovgustu prosječno bila veća od najtoplijih godina kao što su bile 2003. i 2007. godina. Tako je u nekim mjestima Republike Srpske srednja mjesečna temperatura u ljetnim mjesecima bila i do 3oS veća u odnosu na višegodišnji prosjek. Osim toga, u prvih osam mjeseci 2012. godine samo je februar bio znatno hladniji od višegodišnjeg prosjeka.

  Za osam mjeseci tekuće godine u većini mjesta Republike Srpske palo je između 400 i 500 l/m2 kiše, a negdje i manje, sa nepravilnim rasporedom, tako da je recimo u Bijeljini za tri ljetna mjeseca (jun – avgust) palo svega 79,8 l/m2 kiše od čega ni kapi u avgustu.

  Od ukupne količine padavina za osam mjeseci u 2012. godini , polovina je bila u maju i junu.

  Uz navedeno, klimatološki 2012. godinu karakteriše i jak proljetni mraz koji se ispoljio 10. aprila na širokom području Republike Srpske, a u istom mjesecu su se ispoljila još 1-2 dana sa mrazom.

  Takvi vremenski uslovi u dosadašnjem periodu 2012. godine imali su negativan uticaj na sve biljne vrste, ali zavisno od biljne vrste i štetne posljedice su različite.

Uticaj suše na proizvodnju strnih žita

  Od svih vrsta, najbolje su prošla strna žita. Iako usjevi žita u martu po izledu nisu mnogo obećavali, kišan period tokom maja i juna je znatno popravilo stanje tako da su ostvareni solidni prinosi svih žita i ljetna suša nije imala veće negativne posljedice jer su usjevi žita prije nedostatka vlage i visokih temperatura bili pri kraju vegetacije. Negativni efekti suše, ukoliko uskoro ne budu obilnijih padavina, mogu ugroziti jesenju sjetvu zbog teže obrade zemljišta i povećanih troškova vezanih za rad poljoprivredne mehanizacije.

Uticaj suše na proizvodnju kukuruza

  Nepovoljni vrmenski uslovi u dosadanjem periodu 2012. godine izazvali su najveće štete na usjevima kukuruza kojih u Republici Srpskoj ima više od 140.000 ha. Zbog suše usjevi kukuruza su potpuno stradali na skeletnim zemljištima, tako da su u Lijevče polju i šire, proizvođači kukuruza prinuđeni da usjeve namjenjene proizvodnji zrana siliraju, međutim kvalitet takve silaže će biti veoma loš.

  Prinosi zrna kukuruza tekuće godine prosječno će biti umanjeni za 50-60% i vjerovatno neće biti veći od 2,5 t/ha.

  Procjena je da će štete izazvane sušom samo na kukuruzu u 2012. godini u poređenju sa proizvodnjom iz vremenski povoljnih godina (2004, 2005. i 2006. godina) iznositi od 350-400.000 tona zrna. Zbog toga će se javiti deficit od gotovo pola miliona tona zrna kukuruza, a u uslovima deficita i sadašnjeg velikog rasta njegove cijene u finansijskom smislu štete su velike. Indirektno, zbog suše i slabog prinosa kukuruza, štete u stočarstvu će biti kumulativne i znatno veće. Ovogodišnja suša je štetno uticala na proizvodnju sjemenskog kukuruza, koji je ove godine u Republici Srpskoj zasnovan u Banja Luci i Bijeljini.

  Zbog visoke temperature u vrijeme metličenja , svilanja i oplodnje, čak i na navodnjavanim usjevima oplodnja je jako loša i štete zbog toga su veoma velike.

  Međutim, u dolinama rijeka ima veoma dobrih usjeva kukuruza.

Posljedice suše na proizvodnju kabaste stočne hrane

  Ukupni ostvareni prinosi sijena sa prirodnih livada i pašnjaka, u ovoj godini, umanjeni su u zavisnosti od lokacije i nadmorske visine od 40-60%. U periodu april-juni na većini lokacija u Republici Srpskoj, bilo je dovoljno padavina. Izuzetak su područja Šipova, Sokoca, Višegrada, Rudog, Nevesinja, Gacka i Trebinja, gdje je u šestom mjesecu bilo manje padavina, te je došlo je do smanjenaja prinosa sijena sa prirodnih travnjaka u prvom otkosu 10-15%. Veliki uticaj na niske prinose zelene biomase i sijena sa prirodnih livada i pašnjaka imao je nizak nivo primjenjene agrotehnike, a što je uticalo da su ostvari prinosi niži od mogućih. Zbog nedostatka vlage na većini prirodnih livada i pašnjaka drugi otkos je potpuno izostao ili su prinosi smanjeni i do 80%. Pod prirodnim travnjacima nalazi se 595.578 ha, odnosno 236.922 ha livada i 358.656 ha pašnjaka. Stepen iskorištenosti površina pod prirodnim livadama je oko 80%, a pašnjaka od 50-60%. Prosječni prinosi sijena sa prirodnih livada kreću se od 1,1 do 2,8 t/ha, a pašnjaka od 0,6-2,0 t/ha. Ako se uzme da je cijena sijena oko 0,18 KM/kg, može se izračunati da se radi o velikoj šteti.

  Na sijanim travnjacima do kraja sedmog mjeseca ostvarena su 2 otkosa ili oko 65-75% ukupnog prinosa krme. U prvom otkosu bilo je dovoljno padavina, sa izuzetkom za prethodno navedena područja kao kod prirodnih travnjaka. Na sijanim travnjacima u drugom otkosu, u zavisnosti od propusnosti zemljišta, došlo je do smanjenja prinosa sijena i do 40% na područjima: Bileće, Foče, Srebrenice, Zvornika, Bijeljine i Dervente. Tokom jula i avgusta bile su visoke temperature tako da je izostao treći otkos, a postoji opasnost da na lošijim i plićim zemljištima dođe do propadanja tek zasnovanih travnjaka. Kao i kod prirodnih travnjaka nizak nivo agrotehnike uticao je da prinosi zelene biomase, sijena, sjenaže ili silaže budu znatno manji od onih koji se mogu postići u našim uslovima. Procjene su da se u Republici Srpskoj pod sijanim travnjacima nalazi oko 70 000 ha, a od toga lucerišta zauzimaju oko 30%, površine pod djetelinama su oko 45%, a pod travama, travno-leguminoznim smješama i jednogodišnjim krmim biljem oko 25%. Prosječni prinosi sijena lucerke su oko 5,0 t/ha, djetelina 4,2 t/ha, a višegodišnih trava i smješa od 2,6 do 3,7 t/ha. Trenutne cijena sijena na tržištu su zavisno od kvaliteta od 0,17-0,22 KM/kg i vjerovatno će kako se približava zima rasti.

  Suša je takođe uticala i na prinos i kvalitet kukuruza koji je namjenjen za siliranje. Na većini lokacija tokom juna, jula i avgusta bilo je jako malo padavina tako da je kukuuz pretrpio velike štete. Prinos i kvalitet biomase i klipa kukuruza na velikom području Lijevče polja, Semberije i Posavine veoma je loš, te će se to odraziti i na kvalitet silaže. Budući da je masa koja se silira presuva i sa manjim procentom zrna, za očekivati je da kod znatnog broja farmera koji ne budu koristili savjete stručnjaka, može doći do propadanja silaže.

  Procjene su da bi spremljene količine stočne hrane za zimsku ishranu stoke bile dovoljne da već sad mnogi stočari nisu prisiljeni koristiti je kako bi u ovom sušnom periodu prehranili svoja stada. Posljedice suše će vjerovatno uticati na to da veliki broj farmera neće biti u mogućnosti da prehrani svoja stada tokom zime, te će biti primorani da smanjuju broj grla. Budući da se već nekoliko godina zaredom ponavlja suša sa većim ili manjim posljedicama, potrebno je napraviti zantne izmjene u izboru kultura koje bi se koristile za proizvodnju stočne hrane. Prvenstveno treba birati vrste koje u dijelu godine kad ima dovoljno padavina mogu ostvariti visoke prinose, a potrebno je raditi i na podizanju nivoa agrotehnike kako na prirodnim tako i na sijanim travnjacima.

Uticaj suše na industrijsko bilje

  Iako još kalendarski traje, već sada je sigurno da će ovogodišnje ljeto biti najtoplije od 1961. godine od kada su dostupni klimatski podaci za Banja Lucu i nekoliko značajnih metoroloških stanica u Republici Srpskoj.

  Jun je samo 2003. godine bio topliji od ovogodišnjeg, dok je jul sa prosječnom temperaturom od 25,2oS bio najtopliji od 1961. godine. Iako još traje, ovogodišnji avgust će takođe biti najtopliji od 1961. godine. U avgustu, na najvećem broju stanica nisu uopšte registrovane padavine, a na lokalitetu Banja Luka je registrovano simboličnih 2 l/m2 kiše. U trećoj dekadi avgusta, maksimalna temperatura vazduha u Banja Luci tri puta je prešla 40oS, ali nije oboren rekord iz 1957. godine kada je izmjeren apsolutni maksimum od 41,5oS.

  Prošlogodišnji avgust bio je također izuzetno vruć i suh, a u Bijeljini je registrovan samo 1 l/m2 kiše, dok je u Banjoj Luci registrovano 10 l/m2 kiše. Prošlogodišnji septembar bio je najtopliji od 1961. godine. Zbog suše u navedenom mjesecu u PD Semberiji je preorana kompletna površina od 190 hektara zasijana uljanom repicom. Ako se suša nastavi i ove godine u septembru, ova biljna vrsta uopšte neće biti zasijana.

  Eventualne padavine više ne mogu popraviti stanje soje, koja zbog visokih temperatura mnogo ranije sarzijeva, uz prosječnu redukciju prinosa zrna od 60%.

Uticaj suše na povrtarsku proizvodnju

  Proizvodnja povrtarskih biljaka je bila otežana u periodu 01.06.-30.08.2012. godine zbog visokih temperatura koje su uticale na fiziloške procese povrtarskih biljaka, što je uticalo na smanjenje prinosa povrća.

  Zbog visokih troškova postavljanja sistema za navodnjavanje, ogroman broj proizvođača u Republici Srpskoj nije bio u mogućnosti da navodnjava povrtarske usjeve, što je imalo za posljedicu smanjenja prinosa od 40-60%, zavisno od vrste i sorte.

  Na osnovu uvida stanja sjemenskog krompira u Republici Srpskoj u 2012. godini uglavnom je 90% bez sistema za navodnjavanje i može se zaključiti da su rane sorte (Adora, Cerara, Kenebek ...) bolje podnijele sušu, tj. imalu 40% smanjenje prinosa u ovoj godini dok srednje rane sorte (Desireee...) imaju smanjenje prinosa i do 60% zbog smanjene krupnoće krtola.

  Plastenička proizvodnje povrća (paradajz, paprika ...) u Republici Srpskoj je uglavnom pod sistemom kap po kap i nije bilo smanjenja prinosa povrća, jedino su bili povećani troškovi navodnjavanja.

  Proizvodnja povrća na otvorenom polju (paprika) u većem % nije bila pokrivena sistemom za navodnjavanje, što je takođe uticalo na smanjenje prinosa 50-60%.

Prijedlog mjera za ublažavanje negativnog efekta suše na površinama gdje se nije u mogućnosti uspostaviti sistem za navodnjavanje povrća:

1. Izabrati rane sorte povrća za sadnje (sjetvu)
2. Po mogućnosti izvesti raniju sadnju povrća (raniji rok sadnje)
3. Odabrati sorte povrća otpornije na sušu.

  Zbog navedenog u Republici Srpskoj potrebno je svake godine ulagati u sisteme za navodnjavanje povrća, jer jedino na taj način se može očekivati rentabilna proizvodnja i dobar kvalitet povrtarskih proizvoda.

Uticaj suše na prinos i kvalitet voća

  Voćarska proizvodnja u 2012. godini je od samog početka pretrpjela velike štete uzrokovane kasnim proljetnim mrazem koji je u glavnom voćarskim rejonima nanio velike štete u voćnjacima. Najveće štete su u zasadima jabučastog i koštičavog voća. Od posljedica izmrzavanja cvjetova kod pojedinih sorti jabuke u potpunosi su izostali prinosi (ajdared), a kod drugih je značajno smanjen. Na višim terenima su manja oštećenja od proljetnog mraza.

  U voćnim zasadima gdje nisu bile stopostotne štete od mraza i gdje je ostvaren određeni propis, a voćnjak je pod protivgradnom mrežom i pod sistemom za navodnjavanje , suša tokom ljeta nije nanijela značajnije štete. U voćnjacima koji nemaju protivgradnu mrežu na plodovima jabuke su primjetna oštećenja ožegotina od sunca. U zasadima šljive i kruške visoke temperature i topli vjetar (fen) su doveli do ožegotina lista i njegovog ranijeg opadanja sa stabla.

  U zasadima šljive gdje su prisutni plodovi na stablima, a nije bilo navodnjavanja. stabla su različito podnijela nedostatak vode u zavisnosti od područja i sorte. Na područjima sa plitkim zemljišnim profilom uslijed suše došlo je do prevremenog opadanja plodova, plodovi su sitni, neugledni i lošeg kvaliteta. Sorte su različito reagovale na nedostatak vode. Tako su u istom zasadu, na stablima sorte Čačanske rodne plodovi sitni, smežurane pokožice i tu su prinosi smanjeni i za oko 70-80%. Za razliku od nje, kod sorte Stenlej plodovi su zadovoljavajućeg kvaliteta i tu su prinosi smanjeni za oko 10%. Suša odnosno nedostatak vode u zemljištu će negativno uticati na kvalitet plodova, a time i na kvalitet sirovine za preradu.

  Vremenske prilike, odnosno neprilike, u zadnjih nekoliko godina su pokazale da bez mogućnosti navodnjavanja nema ozbiljne i sigurne proizvodnje voća, visokih prinosa i dobrog kvaliteta. Navodnjavanje u voćnjacima je značajno, kako za prinos u tekućoj godini, tako i za rodnost u narednoj vegetaciji.

  Informaciju sačinili: prof. dr Jovo Stojčić, dr Dragan Mandić, dr Željko Lakić, dr Svetko Vojin, dr Miloš Nožinić, mr Nada Zavišić i mr Slavko Radanović.

DIREKTOR
Prof. dr Mihajlo Marković